img

DA LI STE ČULI ZA “HUNSKO GROŽĐE”?

/
/
847 📖

Za šardone zna ceo svet, ali malo kome je poznato grožđe od kojeg je taj vinski “blokbaster” nastao. Sorta grožđa koja se na francuskom zove Gouais blanc (“gua blan”), a na nemačkom Weißer Heunisch (“vajser hojniš”) i ima još najmanje 200 sinonima širom evropskih vinogorja – roditelj je šardonea, koji je nastao spontanim ukrštanjem ove sorte sa pino noarom (ili pino grijem/sivim burgundcem).

Tek krajem 90-ih genetičari su konačno utvrdili tu vezu, ali i to da je Gouais blanc jedan od roditelja još mnogih klasičnih evropskih sorti, među kojima su najpoznatije: aligote, game i frankovka. Vrlo verovatno je čak i jedan od roditelja rajnskog rizlinga, koji je izgleda nastao ukrštanjem gua blana sa nekim divljim grožđem i tramincem.

Više nego zanimljivo je poreklo njegovog imena. Naime, starofrancuski pridev “Gouais” (“gua”) je podrugljiv i odnosi se na srednjovekovne seljake, pa bi taj naziv grožđa mogao da se prevede kao “seljačko belo”, a nastao je zbog toga što je tokom Srednjeg veka to grožđe ostavljano francuskim seljacima da od njega prave prosta bela vina, dok su pino noar i pino gri bili namenjeni plemstvu.

Nešto slično je i sa nemačkim (takođe pežorativnim) nazivom Weißer Heunisch – “belo hunsko”, jer je tokom Srednjeg veka u germanskim zemljama grožđe deljeno na “franačko” (plemenito) i “hunsko“ (prosto). Tu podelu je čak jednim ediktom i ozvaničio Karlo Veliki u 8. veku.

Istoričari smatraju da je vrlo moguće da ono potiče iz drevne Panonije, kojom su dugo vladali Huni. Posebno je zanimljiva teorija da ga je u današnju Francusku, upravo iz Panonije, doneo Markus Aurelije Prob (rimski imperator 276-282) i dao Galima da ga zasade. Prob je ukinuo prethodnu Dioklecijanovu zabranu podizanja novih vinograda izvan Italije i u njegovo vreme su podignuti i vinogradi na Fruškoj gori, pa bismo, eto, mogli barem da se zabavljamo idejom da je moguće da je roditelj šardonea stigao upravo iz ovog regiona.

Gouais blanc danas spada u tzv. “muzejske” sorte, ali je ipak i dalje živ. Sve više ga sade u Švajcarskoj, a u Australiji ga jedna vinarija (Chambers Rosewood) uzgaja neprekidno već 100 godina.

  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • Pinterest
This div height required for enabling the sticky sidebar
Ad Clicks : Ad Views : Ad Clicks : Ad Views : Ad Clicks : Ad Views : Ad Clicks : Ad Views : Ad Clicks : Ad Views : Ad Clicks : Ad Views : Ad Clicks : Ad Views : Ad Clicks : Ad Views : Ad Clicks : Ad Views : Ad Clicks : Ad Views : Ad Clicks : Ad Views : Ad Clicks : Ad Views : Ad Clicks : Ad Views : Ad Clicks : Ad Views : Ad Clicks : Ad Views : Ad Clicks : Ad Views : Ad Clicks : Ad Views : Ad Clicks : Ad Views : Ad Clicks : Ad Views : Ad Clicks : Ad Views : Ad Clicks : Ad Views : Ad Clicks : Ad Views : Ad Clicks : Ad Views : Ad Clicks : Ad Views :